Piramide u Gizi (Piramide u Gizehu) nastale su negdje oko 2650. i 2550. prije naše ere. Bile su to piramide tri faraona iz IV. dinastije; Keopsa, Kefrena i Mikerina. Detaljni izvještaj o gradnji piramida potiče od Herodota, oca historije. Trajanje gradnje, kao i sam način izvođenja do danas nisu razjašnjeni. Piramida se kao oblik građevine razvila iz prizemne pravokutne grobnice nazvana - mastaba (arap. mastaba = klupa).
Zidovi i prostorije piramida prekriveni su molitvama i uputama pokojniku za drugi svijet, napisanim hijeroglifima. Ti tekstovi piramida prvi su oblici egipatske književnosti. Kraljevom smrću piramida postaje njegovo sredstvo transporta ka drugom svijetu. Grobnica se nalazila skrivena pod zemljom, u središtu piramida je kraljičina grobnica, a iznad nje je svetište.
Ispred najveće, Keopsove, piramide nalazi se Sfinga visoka 20 m i duga 74 m. U njenom podnožju je ulaz u piramidu. Paul Rieppel koji se podrobno bavio piramidama (historijom njihova zidanja i mistikom brojeva u vezi s time) izračunao je, da je na sto hiljada radnika i vremenom gradnje od dvadeset puta po tri mjeseca na pojedinog čovjeka mogao otpasti samo jedan mali dnevni učinak.