Uz gostujuća strana pozorištna društva, 1840. godine na toj sceni je prikazan prvi pozorištni komad na hrvatskom jeziku, Kukuljevićeva junačka igra, Juran i Sofija ili Turci pod Siskom, u izvedbi Domorodnog teatralnog društva, a 1846. godine i prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. Na pozornici ovog gornjogradskog pozorišta 1860. godine započinje sa radom današnje Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu, i to u početku samo kao dramsko pozorište, koje je Hrvatski sabor pozorištnim zakonom (donesenim sljedeće godine - i jednim od prvih u Evropi), proglasio zemaljskim zavodom.
1836. godine Zagreb dobija prvu profesionalnu pozorištnu ustanovu i zgradu, koju novcem dobivenim na bečkoj lutriji, gradi veletrgovac Kristofor Stanković na Markovu trgu, na zemljištu darovanom od gradskog magistrata.
Uz gostujuća strana pozorištna društva, 1840. godine na toj sceni je prikazan prvi pozorištni komad na hrvatskom jeziku, Kukuljevićeva junačka igra, Juran i Sofija ili Turci pod Siskom, u izvedbi Domorodnog teatralnog društva, a 1846. godine i prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. Na pozornici ovog gornjogradskog pozorišta 1860. godine započinje sa radom današnje Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu, i to u početku samo kao dramsko pozorište, koje je Hrvatski sabor pozorištnim zakonom (donesenim sljedeće godine - i jednim od prvih u Evropi), proglasio zemaljskim zavodom.
Širenjem grada, nastaje potreba za novim scenskim prostorom, i nakon desetak godina razmišljanja, odlučeno je da se izgradni novo nacionalno pozorište na prostranom trgu u donjem dijelu grada. Taj dio grada je i urbanističkim planom predviđen kao kulturno središte.
Nacrti za izgradnju zgrade naručeni su od poznatih bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera, autora još četrdesetak evropskih pozorištnih zgrada. Nakon šesnaest i po mjeseci radova, pozorište je dovršeno tačno prema planu, i svečano otvoreno 14. septembra 1895. godine. Otvorenju je prisustvovao kralj Franjo Josip I, i isti je izveo simbolični završni udarac srebrnim čekićem na balkonskoj ogradi iznad glavnog ulaza.
Neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu okružena je brojnim zgradama velike historijske vrijednosti, koje reprezentuju hrvatsku arhitekturu s kraja 19. i početka 20. vijeka.