Aja Sofija (Crkva Svete mudrosti) je bila najveća crkva u bizantskom carstvu, odnosno prijašnjem Istočnom Rimskom Carstvu. Sagrađena u doba cara Justinijana u Carigradu, Aja Sofija , jedno od najvećih graditeljskih dostignuća. Prvu crkvu na tom mjestu koju je započeo car Konstantin, bila je razrušena usred pobune 532. godine, kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. No on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgrađena za samo pet godina (537.) i odmah je dostigla svjetsku slavu. Gradili su je Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Nakon osmanlijske pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su dodana četiri minareta. Mozaici koji su postojali u crkvi prekriveni su vapnom. Aja Sofija je prva kupola na pandantivima koja je bila izgrađena do tog razmjera, pa je zato od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije one na zapadu. Aja Sofija je 1935. godine pretvorena u muzej.
Na njenoj izgradnji radilo je preko 10000 radnika pet godina (532-537).Njena unjutrašnjost ogromna 70 x 75 metara. Četiri ogromna stuba nose kupolu prečnika 32metra na visini od 65 metara.